Victor Hugo - Jadnici

Victor Hugo - Jadnici

Vrijeme radnje: period od 20ak godina na početku 20 stoljeća

Mjesto radnje: Francuska
(Radnja započinje u Tuolonu, a završava u Parizu.)

Kratak sadržaj:
Radnja je razgranata, postoji mnogo sporednih priča no sve se ujedinju oko Jeana Valjeana, u svom zatvoru poznatog samo kao broj 24610. On postaje snaga dobrog, ali se ne uspjeva osloboditi svoje prošlosti. Knjiga je podjeljena u 5 dijelova i relativno je duga. Uz osnovnu radnju novele Hugo uklapa svoja razmišljanja o religiji, politici, i društvu. Posebno se ističu 3 diskusije prva o religijskom poredku, druga o argou (šatrovačkom jeziku) i najpoznatija o bitci kod Waterloa.
Radnja započinje 1905 u Tuolonu. Nakon što je proveo 19 u zatvoru, Valjean je pušten. Prisliljen je koristiti žutu putovnicu kojom je označen kao kriminalac. Pošto ga stanodavci ne žele primiti, osuđen je na život na ulici. Međutim prihvaća ga dobronamjerni biskup Myriel koju mu pruža skrovište. Jedne večeri Valjean krade biskupovu srebrninu i bježi s njom. Biva uhvačen, no biskup ga izvlači. Govori da je srebrnina bila dar te mu daje i 2 svijeće. Biskup mu govori da mora postati pošten i činiti drugima dobra djela.
Šest godina kasnije, Valjean je postao bogati vlasnik tvornice i gradolnačelnik. No, nije se držao svoga obećanja i koristio se pseudonimom Monsieur Madeleine da bi izbjegao nadzor inspektora Javerta. Sreća mu se mjenja kad drugog čovjeka optuže da je Valjean, sude mu, te pravi Valjean biva prisiljen odati svoj pravi identitet. Upoznaje i Fantine koja je dobila nepravedno otkaz. Kao samohrana majka prisiljena se baviti prostitucijom. Na samrti i Valjean joj obećaje da će se brinuti za njenu kćer. Ona živi s korumpiranim hotelijerom kojeg Valjean isplačuje i zajednom s fantininom kćeri Cosette bježi u Pariz. Skrivaju se u samostan gdje ih Javert ne uspjeva naći.
Deset godina kasnije, napuštaju samostan. Studenti na čelu s Enjolrasom spremaju revoluciju zbog smrti dobrog generala Lamarqua. Jedan od studenata se zaljubljuje u Cosette koja je u međuvremenu odrasla u krasnu djevojku. Thenardier, korumpirani gostijoničar kod kojeg je Cosette odrasla, se također doselio u Pariz te vodi bandu lopova u Valjeanov dom dok je Marius tamo. Thenarierova kći Eponine, koja je također zaljubljena u Mariusa, nagovara lopove da odu.
Sljedećih dana revolucija kulminira. Valjean saznaje da je Marius upleten i on se također ukljućuje. Nije siguran želi li mu dobro ili zlo. Eponine se također uključuje kako bi zaštitila svoju ljubav. Prima umjesto njega metak i umire sretna u njegovom naručju. Tijekom iscrpljujuće bitke Valjean spašava Javerta od studenata. Kasnije iznosi ozljeđenoj Mariusa na ramenima. Na izlazu naljeće na Javerta i moli ga da mu da vremena da vrati Mariusa njegovoj obitleji. Javert mu priznaje da su njegova uvjerenja ugrožena i da Valjeana više ne može predati vlasti. U nemogućnosti da se nosi s dilemom baca se u Sienu. Marius i Cosette se vjenčaju. Valjean gubi volju za životom jer ga Cosette više ne treba. Marius optužuje Valjeana da je loš utjecaj i miče Cosette od njega. Prekasno saznaje za njegova dobra djela, i odlazi k njemu. Nalazi ga na smrtnoj postelji. Valjean Mariusu i Cosette izražava ljubav i umire.

Likovi
Jean Valjean (aka Monsieur Madeleine) u početku siromašan. Krade kako bi prehranio svoju obitelj. U zatvoru provodi 19 godina. Život mu preokreće biskup Myriel. Tada se odlučuje za novi život. Posvaja i odgaja Cosette jer je to obećao njenoj majci na smrtnoj postelji. Do Cosette mu je jako stalo i kad se ona uda misli da njegov život gubi smisao. U početku prikazan kao loš lik, doživljava katarzu i u posljednjem djelu knjige spašava Mariusa i Javerta. Umire star. Na samrti blagoslavlja vezu Mariusa i njegove posvojene kćerke.

Biskup Myriel je stari milostiv svećenik. Unaprijeđen ja u biskupa slučajnim susretom s Napoleonom. Njegova dobrota je navela Valjeana na promjenu, nakon što mu je ukrao srebrninu.

Javert je opsesivan policijski ispektor koji kontinuirano lovi Valjeana. Valjean ga ima priliku ubiti no on ga pušta. Zaprepašten kasnije pušta Valjeana da ode. Nije mogao prihvatit dilemu u kojoj se tada našao i okončao je svoj život skočivši u Seinu.

Fantine je radniva iz Valjeanove tvornice. Nadzornik ju je nepravedno otpustio. Samohrana je majka i kako bi se brinula za svoju kćer počinje se baviti prostitucijom. Plača Thenardiersu kako bi se brinuo za njezinu kćer. Umire od tuberkuloze.

Eponine je Tehnardierova kćer koja je bila strašno ljubomorna na Cosette. Bila je jako zaljubljena u Mariusa. Zbog njega prima metak i sretna umire u njegovom zagrljaju.

Thenardies je korumpirani gostioničar koji se brine za Cosette u njenom ranom djetinjstvu.

Cosette , kćer od Fantine , nakon čije smrti se za nju brine Valjean. Zaljubljuje se u Mariusa i na kraju priče se za njega udaje.

Marius Pontmercy je bogati aristokrat koji se takoder uključio u revoluciju saznavši da je njegov otac bio Bonapartist. Zaljubljuje se u Cosette.

Politički i socijalni aspekt
Radnja je smještena u doba Napoleonovih ratova i desetljeća nakon. (dalje ga ja izmishljavam).
U početku pokazuje siromaštvo. Najniži slojevi. Zločini kako bi se prehranili. Zatim zatvor. Sistem koji uništava pojedinca. Pojedinac se gubi i postaje broj, a kada i biva pušten iz zatvora nema mnogo izbora. Prisliljen je nositi žutu putovnicu (propusnicu) koja ga obilježava. U takvim uvjetima nema mnogo mogućnosti za novi početak.
Država je u sukobu s pojednicem, osuđuje one koji se nisu rodili u višim slojevima. Niži slojevi kao da su predodređeni za neuspjeh. Zločini i prostitucija nekada su jedini izbor. Ne rade ih za sebe, žele pomoći svojim najmilijima. Žele njima osigurati bolju budućnost.
Politička slika također pokazuje nemire. Jean Maximilien Lamarque umire. Studenti podižu revoluciju. Hugo ga opisuje kao prestavnika siromašnih u parlamentu. Njegova smrt uzrokuje strahove siromašnih. Boje se da će situacija postati još lošija.
Hugo proučava obitelj. Istražuje razliku između romantične i obiteljske ljubavi. Također bavi se i religijom.
Francuska je u turbolentim vremenima i to se odražava na sve likove.