Ivan Goran Kovačić - Izbor iz djela

Ivan Goran Kovačić - Izbor iz djela

Bilješka o piscu:

KOVAČIĆ, Ivan Goran (Lukovdol, kraj Vrbovskog, 21.03.1913. - okolica Vrbnice, kotar Foča 07.1943.), književnik. Studirao slavistiku u Zagrebu. 1935. uzeo nadimak Goran. Bio urednik kulturne rubrike "Hrvatskog dnevnika", "Novosti", radio u "HIBZ"-u. Potkraj 1942. otišao s Vladimirom Nazorom u partizane. Prošao s partizanskim brigadama dio Korduna i Banije, velik dio Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Ubijen od četnika. Pisao pjesme, novele, eseje, kritike i članke. Za života štampao: Lirika i knjigu novela Dani gnjeva, u kojoj je prikazao ljude pritisnute siromaštvom, male i nesretne, djecu svoga rodnog Gorskog Kotara. Počeo pisati i sva romana (Brod na potoku, Božji bubanj), ali ih nije uspio završiti. Potkraj 1942. priredio pjesme Ognji i rože i knjigukritika Eseji i ocjene, u kojima je veoma pronicavo otkrio nekoliko mladih talenata. Svojom izvornom i snažnom zbirkom Ognji i rože uveo je u našu književnost kajkavsko narječje Gorskog Kotara, koje postoji kao mala jezična oaza. Osobitu brigu posvečivao je kulturi jezika, njegovanju stila i rječnika. Prevodio je s francuskog, engleskog, ruskog i slovenskog jezika, ponajviše pjesme. Pisao je i pjesme za djecu. Izvanredna poema Jama (u deset pjevanja, 1943.) jedno je od najpotresnijih ostvarenja iz naše NOB; strvično djelo o fašističkim pokoljima, od kojih je i sam stradao. Smrt je snažan motiv i značajna pokretna snaga Goranove proze, a i čitavog književnog djela Sabrana djela izašla su mu u sedam knjiga.

Podaci iz: Hrvatski leksikografski zavod, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1966.

Mladi proroci:

Moćan, koji se nedavno morao vratiti iz američkih tvornica bio je stolar u selu. Govorio je kratkim i čvrstim rečenicama. Bio je mudar, pa su se mnogi čudili da nije kandidirao za načelnika. On i cipelar Kosinko pomogli su Karlu Harči napraviti pogreb za svoga sina. To je bilo Kralovo osmo djete. Bio je siromašan seljak, sa onoliko malo zemlje što je imao, morao je nahraniti sedmero djece, ženu, sebe, junca i gospodu. Najstariji sin paso je tuđe koze i ovce, žena je pazila na djecu, morala je kuhati, pospremati... Pop, koji je morao pokopati Karlovo djet, tražio je dvijestotine dinara za mrtvinu. Karlo nije znao šta napraviti, no onda su mu Moćan i Kosniko pomogli, sami su pokopali Karlovog sina.

Mrak na svjetlim stazama

Glavni junak priče jest pastri Jačica Šafran. Živio je izvan sela, u kojem nije bio već tridesetak godina.