četvrtak, 9. prosinca 2010.

August Šenoa - Povjestice

August Šenoa - Povjestice

Bilješke o piscu:
August Šenoa, pjesnik, pripovjedač, feljtonist, urednik, središnja ličnost hrvatske književnosti 19. stoljeća, rodio se 14. studenog 1838. godine u Zagrebu, a u njemu je 13. prosinca 1881. godine, u 43. godini života, završio kratak, ali plodan život. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima često pisao o svom rodnom gradu. U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad.

KAMENI SVATOVI

Mjesto radnje:
Pod Susedgradom

Vrijeme radnje:
U prošlosti

Tema:
Vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje.

Ideja:
Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. Drugi ne mogu donositi odluke
o tuđem životu.

Kratki sadržaj:
Ispod Susedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. Sin je rekao majci da je
zaljubljen u lijepu, ali siromašnu Janu. Majka je bila protiv vjenčanja ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi. Na dan vjenčenja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen, a oni su na istom mjestu ostali do danas.

Motivi:
Ljubav, neslaganje, svatovi, kamen, kletva, vjenčanje…

Strofe:
Ima deset strofa, prvih nekoliko su kratke (osmerostih), a ostale su puno duže.

Rima:
Ima svih vrsta rime - parne, unakrsne i obgrljene.

Analiza glavnog lika:
Majka (Mlinarica)

Stara žena, vrijedna, želi da se sin oženi. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku ona postaje jako gnjevna, ljuta, bijesna. Pod utjecajem toga baca kletvu na svatove. Nakon toga ljudi govore da je luda.

Sporedni likovi:
Sin, Jana, mlinar, svatovi…

Jezik i stil:
Pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima. Ima metafora, usporedbi, epiteta, eufenizama, ironije...

Dojam o djelu:
Povjestice su na mene ostavile snažan dojam, jer je u njima Šenoa, na vrlo interesantan način, izmišljene priče uklopio u stvarne događaje iz naše prošlosti. Osim toga, neke su povjestice šaljive i uzbudljive, te stoga interesantne do samog raspleta. Smeta me što priličan broj riječi nisam razumio, budući je djelo pisano jezikom koji se danas više ne govori, te sam morao prekidati čitanje kako bi pročitao objašnjenje na dnu svake stranice.

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.