Karl Bruckner - Sadako hoće živjeti

Karl Bruckner - Sadako hoće živjeti

Bilješke o piscu:
Austrijski pisac Karl Bruckner rođen je 9. siječnja 1906. godine u Beču. Iako se pripremao za trgovački zanat, radio je i kao tehničar, prodavač novina, čuvar garaža. Otkriva slikarsku nadarenost, piše i svoju prvu pjesmu, odlazi u Brazil, ali u domovinu se vraća 1938. godine, kad je unovačen u njemačku vojsku. Nakon rata objavljuje crtice za novine, a poslije tri romana za odrasle, piše i svoju prvu knjigu za mladež, "Dijamant Tobije Ambergera", o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu. Pozornost čitatelja zaokupio je romanom o nogometu, a potom knjigom
"Pablo, Indijanac" postiže i opća priznanja i pohvale. Više je puta nagrađivan nagradama kao najbolji pisac za mladež, a s 93 prijevoda svojih djela na 22 jezika postiže svjetsku slavu. Najpoznatije djelo Karla Brucknera, roman Sadako hoće živjeti, prvi je put objavljen 1961. godine.

Vrsta djela:
Povijesni roman

Mjesto radnje:
Hirošima - obala rijeke Ote, gradilište Micubiši, vojarna, trgovačka četvrt, kuća Sasakija, kuća gospođe Kumakihi, stari dvorac, željeznički kolodvori, Koi i Hirošima, park Hijiyama, ured za živežne namirnice, vijećnica, lučka četvrt, daščara, obitelji Sasaki, crna burza, Šibutina radnja, bolnica, zračna baza na otoku Tinian.

Vrijeme radnje:
1945. – 1947. i 1955. godina

Tema:
Razaranje Hirošime atomskom bombom i tragične posljedice njezinih stanovnike.

Osnovna misao:
Nikad više se ne smije dogoditi Hirošima.

Kompozicija djela:
Uvod - Saznajemo za rat između Japana i SAD-a.
Zaplet - SAD se spremaju baciti atomsku bombu na Hirošimu.
Vrhunac - Ljudi umiru od posljedica atomske bombe.
Rasplet - Kraj rata i primirje između Japana i SAD-a.
Završetak - Sadako umire od gama zračenja.


Bilješke tijekom čitanja:
- U početku romana upoznajemo djevojčicu Sadako, njezinog brata Šigea te Kenjija Nišioku, starca kojemu je mornarica oduzela čamac.
- U srpnju 1945. godine u Japanu vlada glad i stroga ratna štednja.
- Ljudi dobivaju jesti u malim količinama.
- Šigeo i Sadako su dobivali jesti u većim količinama jer im je otac radio u vojsci.
- Kad je atomska bomba pala na Hirošimu, Šigeo je ronio u jezeru, a Sadako je bila na obali te ju je vjetar što ga je prouzročila atomska bomba bacio na tlo, ali je ona nekim čudom preživjela.
- Kada su u bolnici Sadako posjetili roditelji i brat, brat joj je rekao da mora raditi ždralove i da će, kada napravi tisućitog ždrala ozdraviti.
- Na žalost tako nije bilo.
- Sadako je uspjela načiniti čak 990 ždralova i falilo ih je još samo deset, međutim Bog je odredio njezinu sudbinu - smrt.
- Nije joj dozvolio da načini još samo deset ždralova.

Kratki sadržaj:
Godine 1945. još traje rat između Japana i SAD-a. Amerikanci snimaju Hirošimu. Stanovnici Hirošime se zbog toga ne zabrinjavaju jer ni ne slute što im se sprema. Šigeo i njegova sestra Sadako traže način da prežive i ubiju vrijeme. Događaju im se razne zgode i nezgode, sve dok im se dana 6. kolovoza 1945. život nije preokrenuo. Toga dana je na Hirošimu bačena atomska bomba. Od tada oni i njihovi roditelji žive u teškim uvjetima. Polako se život normalizira sve do 1955. godine, kad će se osjetiti sva podmuklost djelovanja atomske bombe. Te godine je Sadako nakon jedne
štafetne biciklističke utrke oboljela od gama zračenja. Ne znajući da je smrtno bolesna želi napraviti tisuću ždralova od papira vjerujući da će tako ozdraviti. Kad je napravila devetsto devedesetog ždrala život joj se ugasio. Njoj u spomen japanski učenici podigli su spomenik.

Analiza likova:
Sadako Sasaki
Bucmasta četverogodišnja djevojčica. Bila je vesela: "Klicala je od veselja uživajući u ovoj novoj igri" i rat je nije mnogo zabrinjavao. Jedva je preživjela eksploziju atomske bombe: "… zračni pritisak ponio ju je poput klupka papira… Haljinica joj se pretvorila u krpe. Tijelo joj je bilo krvavo, izgrebeno. Jecala je. Ali živjela!". Bila je tvrdoglava i uporna: "To bi dijete svojom upornošću moglo zaista i najstrpljivijeg čovjeka baciti u očaj. Ali smiješan način na koji je Sadako, praveći se uvrijeđenom, napućila donju usnicu, zvučio je pomirljivo" i lako bi se uvrijedila. Nekad je znala biti nestrpljiva: "… psovala je na tromu prethodnicu…". Želja da ozdravi i napravi tisuću ždralova bila je jaka, ali ipak ne dovoljno: "Djevojka Sadako Sasaki htjela je dovršiti devet stotina devedesetoga
ždrala iz papira. Smrt je dopustila djevojci da ostvari tu skromnu želju." Na kraju su je ubile gama zrake.


Wiliam Sharp
"… mladić kovrčave kose, promatrač, vodio je brigu o aparatima za snimanje ugrađenim u dno zrakoplova. Unatoč svojoj mladosti on je još prije rata bio poznat kao specijalist za izradu optičkih stakala."

Imao je mnogo novca koji je brzo potrošio:
"U tvornici u Pittsburgu, gdje je bio zaposlen, zarađivao je mnogo dolara, ali novac mu se među rukama uvijek raspinjao. Volio je oklade, a strastveno je rado igrao poker i mrzio svako nasilje."

Prepričana epizoda:
(Od 162. do 165. str.)

Kad je Sadako primila zastavicu u štafeti, bila je na 29. mjestu. Krenula je svom snagom. Pretjecala je djevojke i momke. Blizu cilja približila se mladiću s brojem 17. Upotrebila je svu svoju snagu da ga prestigne. U tome je uspjela i to je bila njezina pobjeda, to i saznanje na cilju da je sa 29. mjesta skočila na 19. mjesto.

Analiza stila:
Jezik romana je književni iako se u romanu spominju neka čudna imena kao što su npr. Kenji Nišioka. Roman nije podijeljen na poglavlja te se je malo teže snaći. Roman sadrži 192 stranice.

Dojam o djelu:
Djelo govori o strašnim posljedicama bacanja atomske bombe na japanski grad Hirošimu. Ono me ispunilo me tugom, ali i pobudilo osjećaj odgovornosti prema ljudskom rodu. Djelo je u meni probudilo svijest da se uvijek moram boriti protiv rata, naročito upotrebe atomske bombe, koja je najstrašnije oružje što ga je čovjek ikada izumio. Ja mislim da se Hirošima više nikad ne smije dogoditi.