subota, 8. siječnja 2011.

Matija Antun Reljković - Satir iliti divlji čovik

Matija Antun Reljković - Satir iliti divlji čovik

Bilješke o piscu:
Matija Antun Reljković rodio se 6. siječnja 1732. godine u selu Svinjarevu (danas Davor) u novogradiškom kotaru. Školovanje je započeo u franjevačkom samostanu u Cerniku, a potom nastavio negdje u Mađarskoj. Sa šesnaest godina stupa u vojsku gdje napreduje do čina kapetana. Kada je 1765. g. izbio sedmogodišnji rat Reljković sa
svojom brodskom pukovnijom odlazi u Prusku. 1757. g. zarobljen je i zatočen u Frankfurtu na rijeci Odri. Reljković je uvidio koliko je njegova mila Slavonija zaostala za naprednim zemaljama Europe, pa je zato odlučio napisati ovu knjigu. Njegovo djelo Satir iliti divlji čovik tiskano je u Dresdenu 1762. g. Reljković se poslje rata vratio u domovinu gdje je radio na različitim mjestima po Vojnoj krajini. Posljednje godine života proveo je u vlastitoj kući u Vinkovcima. Umro je 22. siječnja 1798. g. Matija Antun Reljković najznamenitiji je pisac takozvane slavonske književnosti.

O djelu:
Djelo "Satir iliti divlji čovik" je djelo koje opisuje nemarnost ljudi i njihovu izgubljenost prema mjestu u kojem žive, ali ujedno i potiče samog čitatelja da razmisli o svom odnosu prema mjestu u kojem živi. Slavonci su stanovnici kasne oaze koja obiluje mnoštvom prirodnih ljepota. Sve u njoj ispunjeno je veličanstvenim i gotovo nestvarnim stvarima i mjestima za koja čovjek nije ni mogao zamisliti da postoje u stvarnom životu. Veliki propust ili čak grijeh bio bi da te prirodne
ljepote izgube svoju čar i svoju vrijednost zbog nemara nas običnih ljudi i zbog naše nestašne naravi.

Kratki sadržaj:
Satir iliti divlji čovik je djelo koje se sastoji od 11 pjevanja. Kroz svoj dvostruko satirični spjev pisac opisuje i kritizira loše moralne i gospodarske prilike u Slavoniji. Stranice djela otkrivaju iskrenost i zabrinutost pisca zbog teških prilika u Slavoniji nakon oslobođenja od turaka, te njegovu želju da se takvo stanje nadvlada. On smatra da se zlo može iskorijeniti samo kroz prosvjetu. Djelo počinje tako da slavonac u šumi počinje sjeći drva, kada sretne Satira i s njim postane prijatelj. Satir mu opisuje sve njegove propuste i savjetuje ga kako da ih ispravi. On žestoko kritizira to što slavonci slabo poznaju svoj jezik i pismo te ne šalju djecu u školu... Pisac se u ovom djelu bori protiv praznovjerja i predrasuda pozivajući sve na zdrav ljudski razum i ističući potrebu prosvjete najširih vrsta
naroda. Predrasude i zli običaji po njemu su trulje i kamenje koje treba ukloniti. On ruši razne predrasude i običaje koji su se ukorijenili u narodu, kao rasadnici svog zla u Slavoniji. Pisac je uvjeren, ako ljudi nauče čitati i pisati i ako ih škola prosvijetli, time će nestati sva zlodjela i kriva postavljanja ljudi prema životu. Ovim djelom Reljković pokušava pomoći svakom čovjeku da uvidi kako nas samo kultura održava na životu, kako je škola jedini put da u životu postanemo nešto i obogatimo svoj duh zanimljivim i stvarnim pojavama. Upravo zbog toga nam pisac
dovodi Satira kao pozitivnog lika koji ukazuje na naše propuste i na naš nemar. U razgovoru slavonaca koji je pozvao Satira na objed vidimo na kakve su sve propuste ukazali.

Analiza likova:
Slavonac

On zapravo predstavlja sve ljude u Slavoniji koji su nakon oslobođenja od turaka doživjeli potpuni slom u duhu, kulturi i prosvjeti. Oni su postali nemarni ljudi, nisu marili ni za što pa tako ni za svoje kuće, svoja polja, a ni za neznanje svoje najmilije i najdraže djece.

Satir
Izmišljeni lik koji je svjestan svega što se u Slavoniji događa te pokušava pomoći i ukazati na sve propuste. On pokušava probuditi svijest slavonca tako da već jednom shvati u kakvom božanstvenom okrugu živi i kako ga svojim ponašanjem pretvara u propast.

Dojam o djelu:
Djelo mi se uopće nije svidjelo jer mi se pisac čini kao onaj tip čovjeka koji nema boljega posla već da ljudima govori kako živjeti. Uopće se ne slažem s piščevim mišljenjima i mislim da on nema pravo zadavati neka pravila po kojima bi svi trebali živjeti jer bi svi sami trebali odlučiti kako žele živjeti svoj život. Ne shvaćam zašto ovo djelo pripada školskoj lektiri jer je ovo najgora knjiga koju sam ikada čitala.

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.