William Shakespeare - Romeo i Julija

William Shakespeare - Romeo i Julija

Bilješke o piscu:
William Shakespeare rodio se 1564. u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj obitelji. Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin, pa je bio čak i biran za gradonačelnika. Međutim, oko 1577. obitelj je zapala u materijalne poteškoće i osiromašila. Godine 1582. William se ženi sa osam godina starijom Ann Hathaway. Ubrzo im se rađa kći Susan, a dvije godine kasnije blizanci Hamnet i Judit. Shakespeareu se zameće svaki trag do 1592. kada saznajemo da je u Londonu gdje se bavi glumom i pisanjem drama. Shakespeare je pisao vrlo mnogo, a njegove drame su
često izvođenje te stječe ugled najboljega engleskoga pisca komedija i tragedija. Finacijski neovisan, Shakespeare postaje suvlasnikom poznatog kazališta "The Globe". Potkraj života vraća se u rodni Stratford gdje umire
1616. g.

Djela: Shakespeareove drame (njih 37) dijele se na kraljevske drame ili historije, komedije, tragedije i romantične igre. Negova najpoznatija djela su: Hamlet, Romeo i Giulietta, Otelo, Kralj Lear, Macbet (tragedije); San Ivanjske noći, Mletački trgovac, Ukroćena goropadnica (komedije). Shakespeare je pisao i pjesme, od kojih su najznačajniji njegovi ljubavni Soneti.

Mjesto radnje:
Mjesto radnje je talijanski grad Verona.

Vrijeme radnje:
Vrijeme radnje je početak 16. st. Radnja se odvija tijekom pet dana.

Tema:
Velika ljubav Romea i Giuliette, čije su obitelji u svađi.

Likovi:
Romeo Montecchi, Giulietta Capuleti, Mercuzio, Benvolio, Tebaldo, gospodin i gospođa Capuleti, gospodin i gospođa Montecchi, fra Lovro, Giuliettina dadilja i sluge.

Kratki sadržaj:
U moćnim i uglednim obiteljima Capuleti i Montecchi zametnulo se žestoko neprijateljstvo koje se prenosilo s generacije na generaciju. Jedne tople srpanjske nedjelje gradom šeću Samson i Grgur, Capuletijeve sluge u potrazi za kavgom. Idealna prilika ukaže se kada sretnu sluge iz suparničke obitelji Montecchi. Dolazi do tučnjave i borbe mačevima koja postaje sve masovnija, i u koju se na kraju uključuju čak i sami glavari navedenih veronskih obitelji. Borbu uspijeva prekinuti tek dolazak kneza Scale, koji upozorava obje obitelji da će ih drastično kazniti budu li se neredi ponovili.

Stari Montecchi i njegova supruga sretni su što u tučnjavi nije sudjelovao njihov sin Romeo. No Romeovo ponašanje u posljednje vrijeme je čudno: noću luta šumom, bolno uzdiše, izbjegava društvo, a preko dana se zatvara u svoju zamračenu sobu. Zabrinuti roditelji pokušavaju saznati od Benvolia, Romeova rođaka i najboljega prijatelja, što je tome uzrok. Benvolio uskoro otkriva da je Romeo zaljubljen, ali nesretno, jer lijepa Rozalina ne mari za njega. Da bi ga oraspoložio, Benvolio predlaže da navečer tajno pohode bal koji priređuju Capuletijevi, uvjeravajući ga da
će ondje među veronskim ljepoticama pronaći lijek svojoj bolesti. Iako ima čudan predosjećaj da će se dogoditi zlo, Romeo prihvaća prijateljev prijedlog.

Za to vrijeme u domu Capuletijevih uzbuđenje raste. Ne samo zbog bala koji se treba održati već i zbog dolaska mladog grofa Parisa, koji je došao isprositi Capuletijevu kći Giuliettu. Stari Capuleti izjavljuje da je Giulietta još premlada za udaju, no ne skriva svoje zadovoljstvo Parisovom ponudom. Trinaestogodišnja Giulietta prekrasna je djevojka puna života. Još neiskusna u ljubavi, smjerno obećava ocu da će se nastojati svidjeti Parisu kada ga bude upoznala na plesu.

No te noći Giulietta susreće Romea i u hipu Paris i Rozalinda bivaju zaboravljeni. Bila je to ljubav na prvi pogled. Problemi nastaju kada Tebaldo, nećak gospođe Capuleti, prepozna maskiranog Romea i hoće se odmah s njim obračunati. Stari ga Capuleti uspijeva nekako smiriti, ali ne i zatomiti njegovu želju za osvetom.

Nakon bala, Romeo se nađe u vrtu ispod Giuliettina prozora. Dvoje zaljubljenih zaklinju se na vječnu ljubav i odlučuju se vjenčati. Fra Lovro, franjevački redovnik, zabrinut je zbog njihove nagle i strasne ljubavi. Ipak, pristaje ih tajno vjenčati, nadajući se da bi njihovo vjenčanje moglo prekinuti krvave sukobe između njihovih obitelji.

Ali sudbina stavlja novu prepreku. Romeo, koji se netom tajno vjenčao s Giulietom, nađe svoje prijatelje Mercuzija i Benvolija u svađi sa Tebaldom, koji se došao osvetiti. Tebaldo naziva Romea huljom i izaziva ga na dvoboj no Romeo ne prihvaća borbu. Izjavljuje da Capuletijeve voli jednako kao svoju obitelj. Svi su iznenađeni Romeovim ponašanjem. Vatreni Mercuzio prihvaća Tebaldov izazov. Prije nego ih Romeo uspijeva rastaviti, Tebaldo probode Mercuzija.

Ispunjen osjećajem krivnje i nabujale mržnje zbog stradalog prijatelja, Romeo nasrće na Tebalda. U borbi na život i smrt Romeo pobjeđuje svog suparnika. Zbog Tebaldovog ubojstva Romeo mora u progonstvo. Giulietta s uzbuđenjem iščekuje svoju prvu bračnu noć, a tada stiže dadilja s lošim vijestima: njezin rođak Tebaldo je mrtav, a knez je
potjerao Romea iz grada. Giulietti, skrhanom bolom, dadilja otkriva da se Romeo sakrio u ćeliji kod fra Lovre.

Stari Capuleti strašno je pogođen Tebaldovom smrti, a još više patnjom svoje miljenice Giuliette. Stoga odlučuje da je najbolje odmah sve pripremiti za Giuliettino vjenčanje s grofom Parisom. No Giulietta se odbija udati za Parisa, što naljuti starog Capuletija. Ne nalazeći od nikoga na razumijevanje i pomoć, Giulietta odlazi fra Lovri koji smišlja opasan plan: Giulietta treba popiti tajanstveni napitak koji će na 42 sata zaustaviti njezino disanje pa će svi pomisliti da je mrtva. Kroz to vrijeme fratar će poslati glasnika po Romea, koji se sklonio u Mantovu. Potom će se Romeo i Lovro sakriti u grobnicu i pričekati dok se Giulietta ne probudi. Romeo će je odvesti sa sobom, a kada fra Lovro objavi da su vjenčani moći će se oboje vratiti u Veronu. Giulietta ispija napitak.

Idućeg jutra, kada je dadilja došla u Giuliettinu sobu kako bi je pripremila za vjenčanje, vidi njezino beživotno tijelo i u kući Capuletijevih zavlada duboka tuga.

Fra Lovro šalje Romeu poruku, no pismonoša ne uspijeva stići do Mantove. Romeov sluga Baltazar prvi stiže do Romea priopći mu da je Giulietta mrtva. Izvan sebe od boli, Romeo kupuje otrov i juri u Veronu. Pred grobnicom nalazi žalosnog Parisa koji ga ne želi prpoustiti do tijela voljene. Dolazi do borbe u kojoj Romeo ubija Parisa. Posljednja Parisova želja bila je da bude pokopan uz Giuliettu, što mu Romeo i obeća.
Kada ugleda svoju voljenu Giuliettu, Romeo, misleći da je mrtva, ispija otrov i umire.

Fra Lovro je požurio u grobnicu kako bi bio ondje kada se Giulietta probudi. Kada je stgao našao je Parisa i Romea mrtve. Uskoro napitak prestaje djelovati i Giulietta se budi. Kada otkrije da je Romeo mrtav, ne želi izaći iz grobnice. Uzima Romeov bodež i ubija se. Tragična smrt Romea i Giuliette ujedinila je njihove obitelji i prekinula dugogodišnju mržnju.

Analiza glavnog lika:
Romeo Montecchi
Pametan je i simpatičan mladić pun plemenitih vrlina. Na početku je Romeo zaljubljen u lijepu Rozalinu koja ne mari za njega. No to i nije prava ljubav. Nju će otkriti tek kada upozna Giuliettu. Romeo je pomalo sanjar, osjećaji su mu najvažniji i ne obazire se na realan svijet koji ga okružuje. Kada upozna Giuliettu potpuno je zaluđen njome, a ta zaluđenost i nedostatak zdravog razuma tjeraju ga da počini ubojstvo.

Julia Capuleti
Vrlo mlada djevojka, imala je nepunih 14 godina. Zaljubljenošću u Romea promijeni se iz mlade i neiskusne djevojke u osobu koja sama donosi važne životne odluke. Vjeruje da ljubav pobjeđuje.

Mercuzio
Romeov prijatelj, tvrdoglav i temperamentan.

Benvoglio
Romeov prijatelj, miran i pametan, ima oči boje lješnjaka.

Tebaldo
Nećak gospođe Capuleti, agresivan, mrzi članove obitelji Montecchi.

Gospodin Capuleti
Smatra da može upravljati tuđim životima, kao npr. životom svoje kćeri Julije.

Gospođa Capuleti
Vrlo mlada, Julijinih godina već je bila majka. Prema kćeri se odnosi bez majčinske ljubavi.

Gospodin i gospođa Montecchi
Oni su bili brižni roditelji, za razliku od Capuletijevih.

Fra Lorenzo
Dobrodušni i nesebični franjevac, svi cijene njegove savjete.

Julijina dojilja
Za nju možemo reći da je bila poput Julijine majke.

Najzanimljivije u romanu:
Najzanimljiviji dijelovi u romanu su prvi susret između Romea i Julije, te borba u kojoj Tibaldo i Mercuzio pogibaju.

Susret Romea i Julije zanimljiv je jer označava bit ovog romana, ljubav. Njihova je ljubav kao svjetlo u beskraju mraka i mržnje, izuzetna, savršena i jedinstvena. Ona je više od obične ljubavi, više od smrti i od samog života, zato je ovaj dio značajan.

Borba između Tibalda i Mercuzija također je jedan zanimljivi dio. U njemu poginu nevini mladi ljudi i taj dio označava početak ove čitave tragedije i sudbonosnih događaja. Treba spomenuti da je zapravo uzrok tragedije prije svega mržnja između dviju obitelji, ali istovremeno razlog je i ljubav, gotovo nerazumna, snažna, plamteća ljubav koja se, prema priči, dogodi u svega nekoliko dana. Možda bi u nekim drugačijim okolnostima tijek ovih događaja krenuo prema sretnijem kraju.

"LORENZO. E, takva divlja naslada imade
I divlji kraj – u slavlju svome gine,
Baš ko barut, kad se s vatrom združi,
U isti tren se s njom i raspline.
I najslađi se med nam gadit stane.
Kad okus mu je najugodniji.
Jer jedući uništavamo tek.
– Pa zato budi umjeren u milju,
Jer naglost ko i tromost kasni k cilju –." Citat: (str. 107)

Dojam o djelu:
Kad sam dobio knjigu, mislio sam da je to priča o kojoj se već sve zna. Zatim sam je počeo čitati i tako, stranicu po stranicu, shvatio sam da je ona i sada posebna, tim više što u vremenu u kojem živimo previše mržnje ima u svijetu oko nas. Ono što tu knjigu čini posebnom je da od početka naslućujemo nesretan kraj i ta se slutnja osjeća i u najsretnijim trenucima u priči. U tome je sva ironija ovog djela. Ova će priča uvijek ponovno oživljavati u svim generacijama koje osjećaju ljubav. Ona će uvijek buditi mladost i uzbuđenje u čovjekovom srcu.

"Da li je tragedija Romeo i Julija doista istinit događaj ili nije, neće se valjda nikad pouzdano utvrditi, ali tradicija o tome živi još i danas te se u Veroni na jednom vrlo romantičnom mjestu strancima pokazuje neki stari sarkofag, za koji tvrde da je bio lijes Julije Capuletijeve. Ako Romeo i Julija možda i nisu živjeli u Veroni, živjet će vječno u ovoj tragediji."